Zaštite zdravlje od vrućine

Zaštite zdravlje od vrućine

Prilikom nadolazećih vrućina donosimo preporuke Hrvatskog Crvenog Križa o načinima na koje se zaštititi od negativnih učinaka vrućine.

Rashladite svoj dom
 Rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu zraka od 8 do 10 sati,
zatim u 13 sati i noćnu temperaturu zraka nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu
temperaturu držati ispod 32°C danju, a ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu,
odrasle osobe u dobi iznad 60 godina i za osobe koje imaju kronične zdravstvene tegobe.
 Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili dignite
rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura zraka niža.
 Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i
spustite rolete (ako ih imate), a posebno one koje su okrenute prema suncu. Zatvorite
sva umjetna svjetla i druge električne uređaje koji mogu dodatno zagrijavati prostor.
 Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslije podnevno
sunce.
 Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se
na taj način povećava vlažnost zraka.
 Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioner) zatvorite vrata i prozore kako ne bi
trošili više energije nego što je potrebno.
 Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka
iznad 35°C, neće spriječiti mogućnost pojave bolesti koje mogu nastati zbog velike
vrućine.


Klonite se vrućine
 Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/ kuće, posebno noću.
 Ako stan/ kuću ne možete dovoljno rashladiti, provedite od 2 do 3 sata dnevno u
hladnijem prostoru (primjerice javna zgrada koja je rashlađena).
 Izbjegavajte izlazak iz kuće ili stana u najtoplijem dijelu dana.
 Izbjegavajte naporan fizički rad, no ako morate, činite to u najhladnije doba dana što je
obično u ranim jutarnjim satima do 7 sati.
 Potražite sjenu u hladu.
 Ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu.
 Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu
brigu posvetite novorođenčadi i maloj djeci. Za njih koristite zaštitne kreme s najvećim
faktorom.
 Prilagodite svoje izlaganje sunčevom zračenju uvažavajući dnevne promjene
vrijednosti UV indeksa.


Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
 Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno na to
upozorite djecu, trudnice, osobe starije dobi, srčane bolesnike i oboljele od šećerne
bolesti.
 Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost hlađenja je mokrom spužvom,
zamatanjem u mokre ručnike ili kupke za noge.
 Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir
širokog oboda ili kapu i naočale za sunce.
 Koristite laganu posteljinu poput plahti po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli
akumulaciju topline.
 Važno je piti dovoljno tekućine. Redovite pijte vodu ili čaj te izbjegavajte alkohol i
napitke s previše kofeina i šećera.
 Jedite češće manje obroke.


Pomozite drugima
 Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljivije
osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
 Razgovarajte o toplinskom valu s obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i
aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
 Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomozite mu savjetom i podrškom. Starije i
oboljele osobe koje žive same treba redovito posjećivati (barem jednom dnevno).
 Ako osobe starije dobi uzimaju lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav
utjecaj mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
 Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i
ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme
 Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku i pročitajte uputu o čuvanju i
skladištenju lijeka.
 Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
 Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i
imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.
 Popijte vodu, čaj ili prirodni voćni sok za nadoknadu tekućine.
 Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve (najčešće u
nogama, rukama ili trbuhu) koji se mogu javiti nakon provedenog rada ili vježbe po
vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (natrij, kalij, kalcij, magnezij). U
slučaju da grčevi traju duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.
 Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih zdravstvenih tegoba ili ako opisane tegobe
duže traju.
Ako član obitelji ili osoba kojoj pomažete ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno
razgovara, nemirna je), grčeve i/ ili je bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku
pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, polegnite osobu u hladniji prostor,
podignite joj noge u visinu iznad razine srca, odstranite joj odjeću i počnite s hlađenjem
(hladni oblozi na vrat, ispod pazuha i na prepone ili špricanje kože s vodom temperature od
25 do 30°C). Izmjerite osobi temperaturu tijela i hladite ju sve dok se tjelesne temperatura ne
spusti ispod 38°C. Nemojte osobi davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Ako je osoba
bez svijesti postavite ju u bočni položaj.

Cijelo vrijeme trajanja vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!

 

Važni telefonski brojevi:
 Hitna medicinska služba - 194
 Europski broj za hitne službe - 112